SUDAČKE KONZULTACIJE HMS-a
u «Zvijezdi Porta», Porat-Lukovo Šugarje
od 28. do 30. studenog 2008.
Dolazak: u petak 28. studenog (od 12 do 22 sata), a najkasnije u subotu 29. studenog do 8 sati
Odlazak: u nedjelju 30. studenog oko 18 sati
Cijena: gratis za suce,
100 kn za sudačke pripravnike,
1.000 kn za ostale (u cijeni su Konzultacije, Okrugli stol, 2 puna pansiona, svi materijali)
* gratis prisustvo samo Okruglom stolu (ne i svim danima Konzultacija, bez smještaja)
Nazočnost svih sudaca i sudaca pripravnika obvezna!
Sucima koji se ne odazovu moguće je skidanje licence za jedan stupanj ili oduzimanje licence.
Sucima pripravnicima koji se ne odazovu sudačko priprvništvo povečati će se za 100%.
Prisustvo osoba koje nisu suci:
je poželjno obzirom da će na ovim konzultacijama naučiti mnogo o suđenju, metodici, novim pravilima... U svakom slučaju HMS preporuča i poziva sve trenere, koreografe i mažoretkinje na prisustvo ovim konzultacijama. Sudjelovanje nesudaca biti će ograničeno, tj. oni neće govoriti i predlagati tijekom sjednica, već će moći samo slušati, no na kraju svake teme dati će se i njima prilika postavljanja pitanja, sudjelovanja u raspravi i iznošenja prijedloga.
Informacije o temama, programu, satnici, kako doci... u postu od 29.10.
Danas objavljujemo:
Natjecateljski pravilnik
U slijedecem postu:
Sudacki pravilnik
Kodeks sudaca i delegata HMS-a
Do sada objavljeno:
Statut HMS-a
Poslovnik Skupstine HMS-a
Pravilnik o visinama naknada
Skupština Hrvatskog mažoret saveza, ne temelju članka 24. stavak 1. točka 1. Statuta Hrvatskog mažoret saveza donijela je na svojoj 7. redovnoj Skupštini izmjenjeni i pročišćeni, uz nadopune na 8. i 10. redovnoj Skupštini
NATJECATELJSKI PRAVILNIK
HMS - HRVATSKOG MAŽORET SAVEZA
I. OSNOVNE ODREDBE
Članak 1.
Natjecateljski pravilnik Hrvatskog mažoret saveza (u taljem tekstu: Natjecateljski pravilnik), propisuje vrste, način i tijek natjecanja u Republici Hrvatskoj, koja organiziraju članice Hrvatskog mažoret saveza (u daljem tekstu: Saveza), sam Savez ili treća osoba u ime gore navedenih.
Natjecateljski pravilnik uređuje i međusobne odnose natjecatelja, sudaca, Natjecateljske komisije, mažoret-sastava / timova mažoretkinja (u daljem tekstu: mažoret-sastava) na natjecanjima i nadležnih organa Saveza.
Članak 2.
Skupština Saveza i Upravni odbor, prema ovlaštenju, u skladu sa Statutom mogu imenovati radno tijelo “Natjecateljski odbor Saveza”.
Natjecateljski odbor:
- vodi brigu da se natjecanja odvijaju po važećim pravilima Saveza;
- priprema godišnje (okvirne) i tromjesečne (konačne) kalendare natjecanja;
- vodi evidenciju o natjecanjima, rezultatima natjecanja i njihovom napredovanju;
- predlaže Upravnom odboru pojedine mažoret-timove na međunarodna natjecanja, a u skladu sa postignutim rezultatima istih na državnim natjecanjima iz ovog Natjecateljskog pravilnika ranga za koji se međunarodno natjecanje odvija;
- predlaže Upravnom odboru izmjene i dopune Natjecateljskog pravilnika;
- obavlja druge zadatke u skladu sa Natjecateljskim pravilnikom.
Ukoliko Natjecateljski odbor nije imenovan njegovu funkciju obnaša Upravni odbor.
Članak 3.
Suce i delegate Saveza određuje Savez prema svojim pravilima. Suci i delegati Saveza moraju imati položen ispit znanja pri Natjecateljskom odboru Saveza.
Suci imaju ulogu ocjenivati pojedine sastave prema pravilima i odredbama Natjecateljskog pravilnika, te prema dobrim pravilima struke, a u skladu sa važečim pravnim propisima, Kodeksom sudaca i delegata, te Sudačkim pravilnikom Saveza.
Delagat Saveza ima ulogu pratiti regularnost natjecanja, te poštivanje Natjecateljskog pravilnika ili Statuta Saveza prilikom natjecanja, ili pak u slučaju neregularnih natjecanja na sakupljanjima mažoretkinja koja nemaju natjecateljski karakter (smotre, okupljanja i sl.). Delegat Saveza osim ovlasti i obveza iz Natjecateljskog i drugih pravilnika i Statuta ima pravo prekinuti svako natjecanje ili nenatjecanje iz članka 11. Pravilnika i zabraniti članovima Saveza prethodno ili dalje participiranje u istom. Delegat Saveza je na natjecanju, po položaju viši od sudaca.
II. VRSTE I ORGANIZACIJA NATJECANJA
Članak 4.
U Republici Hrvatskoj mogu se organizirati slijedeća natjecanja:
- međunarodna natjecanja;
- Državna natjecanja;
- regionalna i lokalna natjecanja;
Međunarodna natjecanja su natjecanja u Republici Hrvatskoj na kojima sudjeluje jedan ili više mažoret-sastava iz inozemstva uz aktivno ili pasivno prisustvo mažoret-sastava iz Republike Hrvatske, te identična takva natjecanja koja se održavaju u inozemstvu uz participiranje mažoret-sastava iz Republike Hrvatske.
Državna natjecanja su natjecanja na razini cjelokupne Republike Hrvatske i mogu biti:
- Prvenstvo Republike Hrvatske;
- mažoret-kup;
- ostala natjecanja mažoretkinja (turniri isl.).
Članak 5.
Prvenstvo Republike Hrvatske službeno je i najviše državno natjecanje za titulu Prvaka Republike Hrvatske.
Prvenstvo Republike Hrvatske organizira se jednom godišnje. Mažoret-sastav pobjednik Prvenstva Republike Hrvatske ujedno je i Prvak Repulike Hrvatske za tu godinu. Republiku Hrvatsku na kompetentnim međunarodnim natjecanjima predstavlja najbolje rangiran/i mažoret-tim/ovi na adekvatnom natjecanju u Republici Hrvatskoj.
Članak 6.
Mažoret-kup kupsko je natjecanje koje se satoji od najmanje tri kupska natjecanja koja su ravnomjerno raspoređena kroz kalendarsku godinu. Titulu pobjednika kupa Republike Hrvatske i prelazni pehar mažoret-sastav dobija arihmetičkom sredinom rang-mjesta zavrijeđenih na susretima verificiranim kao natjecanja za mažoret-kup, a koji, pehar, u slučaju pobjede na svim natjecanjima kupa u toj godini ostaje u njegovom trajnom vlasništvu. Da bi jedno natjecanje bilo kup-natjecanje mora ga verificirati Skupština Saveza, a na prijedlog Natjecateljskog odbora.
Ostala natjecanja mažoretkinja (turniri i sl.) sva su natjecanja na razini Republike Hrvatske koja se ne mogu svrstati u niti jedno od natjecanja iz članka 5. i 6. ovog pravilnika.
U Republici Hrvatskoj nisu dozvoljena “otvorena” prvenstva, t.j. natjecanja na kojima se pozivaju natjecatelji iz drugih država, a u slučaju regionalnih ili županijskih prvenstva iz drugih regija ili županija. Otvorena međunarodna prvenstva najstrože se zabranjuju, a jedini oblik međunarodnih natjecanja je reguliran člankom 4. ovog pravilnika i u kompetenciji je Saveza.
Članak 7.
Regionalna natjecanja imaju identična pravila kao i državna natjecanja (pozivanje, ocjenivanje, suđenje, natjecateljska pravila), osim što se organiziraju na razini više županija. Prilikom prijave regionalnog natjecanja organizator mora točno navesti županije koje se na natjecanju natječu, uz pravilo da županije moraju međusobno graničiti. Regionalno natjecanje ne smije obuhvačati više od 9 županija.
Lokalna natjecanja organiziraju se prema pravilima za regionalna natjecanja iz stavka 1. ovoga članka, i to na razini jedne ili djela jedne županije u Republici Hrvatskoj. Prilikom prijave lokalnog natjecanja organizator mora precizno odrediti koje područje županije obuhvaća natjecanje.
Članak 8.
Izvedbu svakog natjecanja mažoretkinja mora odobriti nadležan organ Saveza na način uređen ovim pravilnikom.
Organizitor je u potpunosti moralno i materijalno odgovoran za izvedbu natjecanja.
Članak 9.
Organiziacija međunarodnih natjecanja i Prvanstva Republike Hrvatske u nadležnosti je Saveza. Operativnu izvedbu takvih natjecanja Savez može povjeriti zainteresiranom mažoret-sastavu ili nekom drugom organizatoru uz podršku jednog mažoret-sastava. Suorganizatoru Savez vrši konstantnu kontrolu i daje detaljne naputke kojih se suorganizator mora pridržavati, uz mogučnost oduzimanja operativne izvedbe. Sve strukovne radnje (suci, pravila, raspis, pozivi, korespondencija...) u nadležnosti su Saveza.
Međunarodna natjecanja u pravilu se odvijaju prema ovom pravilniku, pri čemu se usuglašavaju i sa pravilima međunarodnih asocijacija ili nadležne međunarodne federacije ili ine organizacije.
Članak 10.
Organizacija natjecanja koja nisu navedena u članku 9. Natjecateljskog pravilnika u nadležnosti je Saveza, jedne od članica Saveza (mažoret-sastav) ili nestrukovne organizacije, ako to Savez odobri. Operativna izvedba takvih natjecanja u nadležnosti je organizatora, a sve ostalo (suci, pravila, raspis, pozivi, korespodencija...) izvodi se prema ovom pravilniku.
Nestrukovna organizacija može biti organizator natjecanja iz stavka 1. ovog članka kao i iz članak 9. ovog pravilnika, samo i isključivo prema verificiranoj licenci Saveza, uz isključivo poštivanje svih pravila Saveza, a posebno Statuta i Natjecateljskog pravilnika. U protivnom slučaju članice Saveza (mažoret-sastavi), pod prijetnjom sankcija, pa i isključenja, ne smiju participirati u natjecanjima. Skupština Saveza, Upravni odbor, Natjecateljski odbor, Nadzorno-stegovni odbor ili pak delegat Saveza odlučuju da li nestrukovna organzacija poštuje ili ne poštuje navedena pravila, te može uskratiti pravo organizacije natjecanja prije, za vrijeme ili poništiti natjecanje nakon samog natjecanja.
Članak 11.
Mažoret-sastav ili neka nestrukovna organizacija mogu organizirati nastupe koji nemaju natjecateljski karakter, s namjerom prikazivanja svoje djelatnosti, populariziranja mažoretkinja, i/ili stjecanja financijskih sredstava za svoje djelatnosti. Nastup iz ovog članka smatra se takvim ako objedinjuje 3 ili više mažoret-sastava. Organizator nastupa i mažoret-sastav koji sudjeluje u takvom nastupu, ili je na njega pozvan, mora, što je hitnije moguće, obavjestiti Savez o istome. Ukoliko organizator ili mažoret-sastav ne postupi na ovaj način smatrat će se kao da je organizirao i/ili sudjelovao na neregularnom natjecanju, te će se protiv njega pokrenuti stegovni postupak, uključujući i sankciju isključenja iz Saveza.
Bez obzira što karakter takvog nastupa nije natjecateljski istome mora prisustvovati delegat ili član Upravnog ili Nadzorno-stegovnog odbora Saveza, i to na trošak organizatora. Organizator pokriva trošak prijevoza i to do najviše 100 km u jednom smjeru za kartu vlakom drugog razreda.
Ukoliko delegat primjeti da je nastup u suprotnosti sa ovim Pravilnikom, posebno ako natup ima bilo kakav natjecateljski ili ocjenjivački karakter (za najljepšu izvedbu, najsimpatičniju koreografiju, najskladniji nastup, najbolju izvedbu isl.), nastup mora osporiti, a mažoret-sastavima mora zabraniti daljnje sudjelovanje.
Članak 12.
Natjecanje je regularno ako u njemu sudjeluje najmanje 3 mažoret-sastava u ostalim natjecanjima mažoretkinja, te u kadetskim i juniorskim natjecanjima na seniorskom Prvenstvu Republike Hrvatske. Mažoret-sastavi koji sudjeluju u natjecanjima moraju biti članovi Saveza i moraju zadovoljavati klasifikacijska (VIII poglavlje Natjecateljskog pravilnika) i ostala pravila ovog pravilnika.
III. FORMALNOSTI ORGANIZACIJE NATJECANJA
Članak 13.
Krajem kalendarske godine Natjecateljski odbor, na temelju kandidatura mažoret-sastava i nestrukovnih organizacija iz članka 9. i 10. Natjecateljskog pravilnika, ili pak Saveza kao organizatora natjecanja, priprema godišnji (okvirni) i prvi tromjesečni (konačni) kalendar natjecanja za iduću godinu. Natjecateljskom se vjeću na potvrdu daje:
- u prosincu - Prvi tromjesečni kalendar;
- u ožujku - Drugi tromjesečni kalendar;
- u lipnju - Treći tromjesečni kalendar;
- u rujnu - Četvrti tromjesečni kalendar.
Svi kalendari moraju biti usklađeni sa međunarodnim natjecanjima.
Članak 14.
Timovi mažoretkinja dužni su svoje kandidature za izvedbu državnih natjecanja u idućoj kalendarskoj godini dostaviti Natjecateljskom vijeću najkasnije do 1. prosinca tekuće godine za izradu godišnjeg kalendara i 30 dana prije početka tromjesečja u kojem žele održati državno natjecanje.
Timovi mažoretkinja mogu naknadno istaknuti svoju kandidaturu, ali samo na slobodne termine i poštivajući pravila prijave za pojedina tromjesečja.
Natjecateljski odbor dužan je odaslati cjelovite kalendare mažoret-sastavima najkasnije 21 dan prije početka tromjesečja/godine.
Članak 15.
Na svim natjecanjima svi mažoret-sastavi su obvezni prije početka natjecanja uplatiti startninu Savezu. Prikupljena startnina upotrebljava se za djelovanje Saveza, prvenstveno za organizaciju natjecanja, školovanje sudaca, koreografa, trenera, članova Natjecateljskog odbora itd.
Svi organizatori natjecanja dužni su predati prikupljenu startninu. Delegat Saveza dužan je organizatoru predočiti punomoć kojom dokazuje svoju funkciju delegata. Punomoć izdaje tajnik Saveza, za svako natjecanje pojedinačno.
Članak 16.
Organizator natjecanja dužan je uplatiti na žiro-račun Saveza propisanu kotizaciju-taksu Savezu, korigiranu s faktorom kotizacije koja iznosi za:
VRSTA NATJECANJA FAKTOR KOTIZACIJE
a) lokalna (županijska) natjecanja
- redovnim upisom u kalendare natjecanja 1
- naknadnim upisom u kalendare natjecanja 2
b) regionalna natjecanja
- redovnim upisom u kalendare natjecanja 2
- naknadnim upisom u kalendare natjecanja 3
c) ostala državna natjecanja mažoretkinja (turniri isl.)
- redovnim upisom u kalendare natjecanja 3
- naknadnim upisom u kalendare natjecanja 4
d) mažoret-kup
- redovnim upisom u kalendare natjecanja 4
- naknadnim upisom u kalendare natjecanja 5
e) Prvenstvno R.H.- redovnim upisom u kalendare natjecanja 7
Mažoret-sastav koji organizira natjecanje ne treba platiti startninu jer je ona ukljućena u kotizaciju.
Članak 17.
Mažoret-sastav je dužan uplatiti propisanu kotizaciju i u slučaju nepravovremenog otkazivanja najavljenog državnog natjecanja. Krajnji rok za otkazivanje bilo kojeg natjecanja je 15 dana prije početka tromjesečja u kojem je ono prijavljeno, i 30 dana prije raspisanog natjecanja.
Visinu startnine i jedinične kotizacije određuje Upravni odbor.
Članak 18.
Ukoliko niti jedan mažoret-sastav ne dostavi kandidaturu do 1. prosinca tekuće godine za organiziranje Prvenstva Republike Hrvatske tada se kao organizator pojavljuje Savez na čelu sa Upravnim odborom.
Članak 19.
Raspis natjecanja šalje se na propisanom obrascu, a mora sadržavati najmanje slijedeće podatke:
- naziv i sjedište organizatora;
- vrstu i naziv natjecanja;
- datum, mjesto i vrijeme održavanja natjecanja;
- rok i adresu za prijavu.
IV. ORGANIZATOR NATJECANJA I DELEGAT
Članak 20.
Organizator natjecanja dužan je:
- pravovremeno poslati raspis natjecanja Natjecateljskom odboru, a koji mora sadržavati sve podatke navedene u članku 19. ovog Pravilnika;
- osigurati sredstva za pokrivanje troškova sudaca i delegata Saveza (putni troškovi, troškovi smještaja i prehrane, novčana naknada);
- osigurati svlačionice za suce i natjecatelje;
- osigurati prostore dovoljne dužine i širine za izvođenje natjecanja, a u skladu sa ovim pravilnikom;
- pripremiti pehare, priznanja i nagrade za natjecatelje, primjereno nivou natjecanja;
- javno objaviti startnu listu;
- javno razglasiti službene rezultate natjecanja;
- sucima i delegatu Saveza isplatiti troškove i taksu u skladu sa cjenikom Saveza;
- delegatu Saveza predati novac prikupljen od startnine mažoret-timova;
- osigurati uvjete iz Natjecateljskog pravilnika;
- osigurati sve ostale neophodne uvjete za neometan tijek natjecanja (policija, osiguranje, razglas, pozornica isl.).
Organizator mora u potpunosti poštivati Elaborat organizacije Državnog prvenstva kao temeljni dokument organizacije bilo kojeg natjecanja mažoretkinja u Republici Hrvatskoj.
Članak 21.
Delegat saveza odgovara za neometan tijek natjecanja u skladu sa ovim pravilnikom (članak 3.), a naročito za:
- točnu evidenciju mažoret-timova koji nastupaju;
- kontrolu valjanosti registracije mažoret-timova registriranih pri Savezu;
- prikupljenu startninu;
- pravovremenu javnu objavu rezultata;
- pravilan tijek natjecanja i poštivanje Natjecateljskog pravilnika i drugih akata Saveza;
- pravilno izračunavanje rezultata;
- podjelu diploma, priznanja, pehara i ostalih nagrada;
- javno objavljivanje kopija svih sudačkih glasova po završenom natjecanju;
- upis rezultata natjecanja u natjecateljske i sudačke knjižice.
Delagat Saveza ima pravo uskratiti jednom ili više mažoret-sastava, ili pak svim mažoret-sastavima sudjelovanje u natjecanju ukoliko se organizator, natjecatelj, suci ili treća osoba ne pridržavaju Natjecateljskog pravilnika ili drugih akata Saveza, ili pozitivnih pravnih propisa Republike Hrvatske.
Delegat Saveza zaprima žalbe i primjedbe na rezultate natjecanja i dostavlja ih Natjecateljskom odboru i/ili upućuje na postupak ulaganja prigovora na rezultate natjecanja.
V. KLASIFIKACIJSKA PRAVILA
Članak 22.
Državnom prvenstvu prethodi regionalno natjecanje. Regionalna natjecanja kvalifikacijska su natjecanja za Državno prvenstvo.
U Republici Hrvatskoj regionalna prvenstva održavaju se u pet regija:
• Istočna Hrvatska kojoj pripadaju županije: Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska;
• Sjeverna Hrvatska kojoj pripadaju županije: Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Međimurska i Varaždinska;
• Središnja Hrvatska kojoj pripadaju županije: Bjelovarsko-bilogorska, Grad Zagreb, Sisačko-moslavačka i Zagrebačka;
• Zapadna Hrvatska kojoj pripadaju županije: Istarska, Karlovačka, Ličko-senjska, Primorsko-goranska;
• Južna Hrvatska kojoj pripadaju županije: Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska i Zadarska.
Članak 23.
Mažoret-sastav koji ne sudjeluje na regionalnom prvenstvu matične regije za tekuću godinu može sudjelovati na Državnom prvenstvu no uz plaćanje 100% uvečane startnine, te bez prava besplatnog smještaja, besplatne prehrane i drugih privilegija koje ostvaruju sastavi koji su na regionalnom natjecanju sudjelovali.
Savez može postaviti i druge kriterije i motivacije za mažoret-sastave koji su sudjelovali na regionalnom natjecanju.
Članak 24.
Regionalno natjecanje može imati sustav potpune kvalifikacije za Državno prvenstvo, no savez o ključu za kvalifikaciju, kao i o kvalifikacijskim kvotama mora donjeti posebna pravila ili Pravilnik.
Istovremeno sa regionalnim natjecanjem organizator može organizirati i jedno ili više županijskih i/ili lokalnih natjecanja.
VI. FORMACIJSKA PRAVILA
Članak 25.
Sastavi koji se natječu moraju prijaviti formaciju od najmanje 9 do najviše 25 mažoretkinja. Jedna od mažoretkinja mora obnašati funkciju predvodnice.
Mažoret-sastavi se mogu natjecati u slijedećim dobnim razredima:
- kadetski sastavi - od 8 do 10 godina;
- juniorski sastavi – od 11 do 13 godina
- seniorski sastavi - od 14 do 25 godina;
- veteranski sastavi - starije od 26 godina.
Iznimno se dopušta da sastav broji 40% djevojaka iz susjednog dobnog razreda.
Svaka pojedinačna mažoretkinja tijekom kalendarske godine ima onoliko godina koliko je imala dana 1. siječnja te godine u 00:01 sat, neovisno o tome je li naknadno prema datumu rođenja morala promijeniti dobni razred. Stanje 1. siječnja vrijedi do 31. prosinca tekuće godine, a u slučaju kvalifikacijskog regionalnog i pripadajućih lokalnih natjecanja, i to samo za ta natjecanja, vrijedi još i do 30 dana prije organizacije Državnog prvenstva iduće godine.
Članak 26.
Formacija mora biti odorirana (uniformirana) uz dozvoljena određena funkcionalna odstupanja (drugačija odora predvodnice, oznake statusa, činova, rodnih pripadnosti i sl.).
VII. PRAVILA IZVOĐENJA I OCJENJIVANJA
A) ZAJEDNIČKA PRAVILA
Članak 27.
Kriteriji navedeni u poglavlju A, VII glave (Zajednička pravila), te u VI glavi (Formacijska pravila), odnose se na sve plesne izražaje mažoretkinja (paradni defile i koreografirani program).
Članak 28.
OCJENJUJE SE SINKRONIZACIJA cjelokupne formacije. Od sinkronizacije sastava može odstupiti jedino predvodnica sastava, a iznimno i pojedine grupacije sastava.
Odstupanjem od sinkronizacije ne smatra se tzv. “zrcalno plesanje”, t.j plesanje u kojem jedna strana formacije pleše potpuno oprečno drugoj strani formacije, uz identične plesne korake i pokrete, pri čemu djelovi formacije koji “zrcalno plešu” moraju biti jednake veličine.
Odstupanjem od sinkronizacije ne smatraju se niti radnje mažoretkinja kojima se mijenja formacija, t.j. pokreti kojima mažoretkinje prelaze iz jedne sinkronizirane i definirane formacije u drugu sinkroniziranu i definiranu formaciju. Definirana formacija je ona formacija koja se stabilizira i kao takva traje dovoljno dugo da bi se mogla prepoznati kao formacija.
Ukoliko pojedine grupacije ostatka formacije odstupaju od cjelokupne sinkronizacije isto mora biti koreografski jasno, precizno i sinkronizirano izvedeno, i globalno formacijski vidljivo, te uklopivo u sinkronizaciju cjelog sastava (npr. solo dionica grupe od 4 mažoretkinje, twirling-baton dionica, pripremna istupanja radi novih figura i sl.).
Istupanje pojedine grupacije iz sinkronizacije mora biti što kraće. Ukupna pojedina odstupanja ne smiju biti duža od 50% cjelokupne koreografije. Svako nedozvoljeno odstupanje od sinkronizacije povlači negativne bodove.
Članak 29.
OCJENJUJE SE RITMIČKA UJEDNAČENOST cjelokupne formacije. Od zadanog ritma ne smije odstupiti niti jedna članica formacije, uključujući i predvodnicu.
Iznimno sastav ili dio sastava može prekinuti sa ritmičkim slijedom, ali nikako ispasti iz njega, ako je to potrebno za stanoviti specifičan vid plesnog izražaja (npr. zaustavljanje paradnog koraka zbog dionice tehniciranja sa štapom).
Istupanje pojedine grupacije iz ritmičke ujednačenosti mora biti kratko. Ukupna pojedina odstupanja ne smiju biti duža od 25% cjelokupne koreografije. Svaki nedozvoljeni istup iz ritmičke ujednačenosti povlači negativne bodove.
Članka 30.
OCJENJUJE SE TEHNICIRANJE SA ŠTAPOM. U ocjeni tehniciranja sa štapom ne osjenjuju se pokreti predvodnice kojim se određuje plesna figura ili početak koreografije, već se oni svrstavaju u ocjenu općeg dojma.
Pri ocjeni tehniciranja sa štapom posebno se ocjenjuje:
- broj različitih figura sa štapom;
- težina pojedine figure sa štapom;
- vrste, težina i brzina okretanja štapa;
- prebacivanje štapa (ispred, iznad i iza tjela; ispod, preko i okolo nogu/e; preko ramena i sl.);
- korištenje lijeve i desne ruke, posebno lakoća tehniciranja sa lijevom rukom i čestost promjena iz ruke u ruku;
- korištenje ostalih djelova tijela (npr. noge, glave, ramena...);
- čestost promjena i brzina promjena figura sa štapom;
- dužina lebdenja štapa (bacanje štapa u zrak), te način i sigurnost u odbacivanju i dohvatu;
- sigurnost u tehniciranju sa štapom;
- sinkronizacija tehniciranja sa štapom i plesnih koraka, te težina plesa pri izvođenju figura sa štapom (da li se samo stoji, stupa ili pleše pri izvođenju pojedinih figura sa štapom);
- ukupna koreografska i ritmička uklopljenost tehniciranja sa štapom.
Formacija može izvoditi figure sa štapom samo sa onoliko štapova koliko ima mažoretkinja. Više ili manje štapova od broja mažoretkinja tijekom izvođenja sankcionira se.
Nikakvi drugi rekviziti prilikom mažoret-plesanja nisu dozvoljeni, izuzev zviždaljke koju smije koristiti samo predvodnica za davanje signala za početak figure ili koreografije.
Članak 31.
OCJENJUJE SE STUPANJE, a posebno:
- ujednačenost stupovnog koraka;
- vrsta stupovnog koraka (step by knee, skračeni korak);
- ljepota koraka (visina dizanja koljena i stopala, ispruženost prstiju, način gaza, položaj noge i stopala);
- izvedba;
- ljepota cijele figure (držanje glave, ramena, ruku, prsa, struka i bokova) pri stupanju.
Članak 32.
OCJENJUJE SE UKUPNA KOREOGRAFIJA, a posebno:
- ljepota, t.j. umjetnička vrijednost koreografije;
- kompliciranost i težina;
- broj različitih elemenata;
- broj promjena formacija;
- broj i težina plesnih koraka.
U koreografiji je zabranjeno dizanje mažoretkinja, postavljanje glave u niži položaj tijela izuzev ruku, te ostale akrobatske figure izuzev tehniciranja sa štapom.
Članak 33.
Suci ocjenjuju svaki plesni izražaj mažoretkinja (paradni defile i koreografirani program) zasebno. No, prilikom ocjenjivanja svakog plesnog izražaja moraju uzeti u obzir sljedeće negativnosti, te ih ocjeniti negativnim bodovima:
- ponavljanje koraka, promjena formacija i sl. iz jednog izražaja u drugom (npr. često ponavljanje jednog istog koraka u defileu i koroegrafiranom programu);
- da li je pojedini izražaj istovjetan nekom drugom izražaju (npr. identične koreografije u paradnom defileu i koreografiranom programu);
- istovjetnost grešaka iz poglavlja A, VII glave, u različitim plesnim izražajima (npr. ispadanje iz ritma, sinkronizacije i sl.).
Članak 34
OCJENJUJE SE OPĆI DOJAM formacije, a u što spadaju:
- ljepota odora i samih mažoretkinja, sa posebnim osvrtom na predvodnicu;
- razlika u godinama i visini mažoretkinja u sastavu;
- rad sa štapom predvodnice kojim se određuje plesna figura ili početak koreografije (članak 30. stavak 1.);
- svi djelovi plesa mažoret-sastava koji se ne smiju ocjenjivati kao zasebni, ali se ipak izvode (npr. pardni defile prije startne i nakon ciljne linije; koreografirani program prije 1. i nakon 2. pauze ili gonga).
Članak 35
Mažoret-skupine svoj paradni defile i koreografiju izvode samo i isključivo na glazbu propisanu u ovom članku. Izvođenje programa na neku drugu vrstu glazbe sankcionirati će se.
Glazba mora biti koračnica ili neka druga melodija 2/4 (dvočetvrtinske) ili 4/4 (četveročetvrtinske) mjere tzv. klasičnog oblika. Glazba mora biti orkestrirana (aranžirana) isključivo za puhači orkestar, limenu glazbu, marching band, brass band, percussion band (orkestar udaraljki), simfonijski ili filharmonijski orkestar, plesni orkestar, big band, dixie-band ili jazz-band pri čemu je zabranjena upotreba kompjutera u svrhu muziciranja ili izvođenja bilo kojih dionica, te samostalnog kompjuterskog montiranja (osnovna upotreba kompjutera u studijskoj montaži nije zabranjena), električnih ritam naprava, sintesajzera i električnih orgulja, te solo električnih gitara ili gitara koje imaju bitnu ulogu u izvođenju glazbe, pri čemu upotreba bas-gitare kao pratećeg instrumenta (bez solo dionica) nije zabranjena.
Najstrože je zabranjena slijedeća vrsta glazbe: pop, disco-folk, rock, reggae, new age, soul, funky, disco, punk, havy-metal, rap, techno, hip-hop, rave, house, underground i slični stilovi. Ako neki stil nije taksativno naveden, a ne može se definirati prema stavku 2. ovog članka također je zabranjen. Svi ovi oblici dozvoljeni su samo ako su preorkestrirani na način i za orkestre opisane u stavku 2. ovog članka.
Pravila stavka 1, 2, 3. i 4. ovog članka ne odnose se na neformacijske programe iz članka 45. Natjecateljskog pravilnika, osim obveze 2/4 (dvočetvrtinske) ili 4/4 (četveročetvrtinske) mjere.
Tempo glazbene podloge nije ograničen i stvar je odabira svakog sastava.
B) PARADNI DEFILE
Članak 36.
Paradni defile je plesni izražaj mažoretkinja koji se izvodi u hodu pri čemu se zanemaruje plesni korak u korist čestih promjena koreografiranih formacija i tehniciranja sa štapom u hodu. Pri promjenama formacija tvore se različiti likovi i figure.
Članak 37.
Paradni defile se izvodi u mimohonom defileu dužine 100 metara (ocjenjuje se mimohod od kontinuiranih 100 metara između startne i ciljne crte). Mimohod mora biti organiziran tako da svih 100 metara staze dovoljno dobro vide svi suci, te da u stazi ne bude manje od 1 i više od 4 zavoja, gdje zavoji zajedno imaju najviše 360 stupnjeva, pri čemu svaki zavoj ne smije imati više od 230 stupnjeva, a zavoji manji od 60 stupnjeva ne smatraju se zavojima.
Staza za paradni defile mora biti tvrde jednolične podloge (nije dozvoljena meka podloga kao što je npr. trava, te nejednolična podloga kao što je npr. šljunak, betonske ploče sa deniveliranim razmacima i sl.), širine 6 metara. Staza za paradni defile mora biti bez kosina (uspona ili padova). Iznimno delegat Saveza uz konzultacije sa sucima može dozvoliti manje kosine na stazi, ako iste ne utječu na kvalitetu izvedbe.
Paradni defile se izvodi na koračnice. Sastav sam odabire melodiju, dužinu i tempo koračnice, te eventualne ritmičko-udaračke dionice. Koračnica se ne smije prekidati. Ukoliko se prekida pojedina melodija ne smije se prekidati ritmička ujednačenost.
Članak 38.
Stazu za paradni defile mažoret-sastav mora prijeći za maksimalno 3 minute.
Mjerenje vremena trajanja paradnog defilea započinje trenutkom kada prva mažoretkinja prijeđe startnu liniju, a zaustavlja se kada prva mažoretkinja prijeđe ciljnu liniju.
Nije dozvoljeno prekidanje ritma ili potpuno stajanje formacije (radi promjene pjesme ili formacije), osim ako se ne radi o statičnim figurama. Ukoliko sastav izvodi statične figure ili se kreće obrnuto od smjera kretanja defilea isto mora biti kratko i koreografski jasno.
Članak 39.
U paradnom defileu se ne smiju ocjenjivati kretnje, formacije, koreografije i izgled pratećeg orkestra. Ako orkestar aktivno sudjeluje u koreografiji mažoret-sastava ocjenjuje se samo dio koji se odnosi na mažoretkinje, a zanemaruje se participiranje orkestra u koreografiji i/ili formaciji.
Suci moraju biti najmanje 3 metra ispred ili iza mažoret-sastava tijekom paradnog defilea.
Članak 40.
Osim formacijskih i zajedničkih pravila ocjenjivanja u paradnom defileu posebno se ocjenjuju:
- promjene formacija (iz jedne u dvije, iz dvije u četiri... kolone, promjene redova...);
- formacijske figure (različitost figura, vizualni efekt, djelotvornost);
- statičnost ili dinamičnost formacije u figuri;
- poravnanje redova i kolona;
- brzina i težina promjena formacija (promjene sa okretima, sinkronizacija);
- zavijanja i skretanja, sa posebnim osvrtom na izvođenje figura u zavojima;
- ujednačenost i težina figura;
- tehnika;
- eventualni plesni koraci (težina, broj, uklopljenost);
- uloga, utjecaj i koreografija predvodnice.
C) KOREOGRAFIRANI PROGRAM
Članak 41.
Koreografirani program se izvodi na pozornici ili omeđenom prostoru pri čemu do izražaja dolaze plesni koraci uz promjene u formaciji.
Članak 42.
Pozornica za izvođenje koreografiranog programa veličine je 12 x 12 metara. Pozornica ili omeđeni prostor mora biti izrađen od tvrdog jednoličnog materijala, a što je opisano u 2. stavku 37. članka. Kosine na pozornici ili omeđenom prostoru iznimno dozvoljene u 2. stavku 37. članka ovog pravilnika nisu dozvoljene u slučaju koreografiranog programa.
Pozornica ne smije biti podignuta, odnosno od tla smije biti povišena za najviše 30 centimetara. Ukoliko pozornica nije u istom nivou sa okolinom mora oko podija od 12 x 12 metara na svim djelovima imati još najmanje 4 metra praznog prostora u istoj visini sa pozornicom.
Članak 43.
Koreografirani program ne smije biti kraći od 121 niti duži od 239 sekundi. U neformacijskim programima koreografirani program ne smije biti kraći od 61 niti duži od 149 sekundi. Ocjenjuje se dio od prve pauze do druge pauze, dok se uvodna - dolazna (prije prve pauze) i završna - odlazna (nakon druge pauze) koreografija ne smije ocjenjivati. Pauza je mirovanje sastava bez glazbe. Svaka pauza mora trajati oko 5 sekundi.
Mažoret-sastav obvezan je pozdraviti suce pri dolasku i odlasku sa prostora za statičnu koreografiju. Ukoliko mažoret sastav ne pozdravi ili pozdrav nije učinjen dovoljno jasno da ga suci zapaze, isto će se sankcionirati. Pozdrav nije obvezan kod paradnog defilea.
Članak 44.
U koreografiranom programu posebno se ocjenjuje:
- težina koreografije, pojedinih plesnih koraka i formacija;
- raznolikost i maštovitost plesnih koraka i promjena u formaciji, te pojedinih figura;
- originalnost;
- broj ponavljanja određenih plesnih dionica, ako ponavljanja ima;
- prilagođavanje plesnih koraka iz drugih plesova, plesu mažoretkinja;
- sinkronizacija plesnih koraka sa tehniciranjem sa štapom;
- prilagodljivost i paset koreografije odabranoj melodiji i tempu;
- umjetnička vrijednost izvedbe.
D) NEFORMACIJSKI PROGRAMI
Članak 45.
Mažoretkinje se mogu natjecati u neformacijskim programima u koje se ubrajaju solo (ples samo jedne mažoretkinje) i par (ples dvije mažoretkinje).
Neformacijski programi mogu se plesati u juniorskom i seniorskom dobnom razredu. Iz jednog sastava (jednog dobnog razreda jednog tima) može plesati najviše po jedan solo i jedan par. Pojedina mažoretkinja smije plesati samo u jednom neformacijskom programu.
U neformacijskim programima nisu dozvoljeni izuzeci od dobnih razreda, tj. mažoretkinje se mogu natjecati samo i isključivo u svom dobnom razredu.
Članak 45a
Neformacijski programi ne plešu paradni defile, te se na njih ne odnose pravila paradnog defilea. Neformacijski ples ocjenjuje se po identičnim pravilima kao i formacijski, no na isti se ne primjenjuju ona pravila koja se odnose isključivo na formaciju. Sva pravila koja se iz formacije, na bilo koji način, mogu primjeniti na neformacijski ples primjenjuju se.
Svaka mažoretkinja koja se natječe u solu ili paru mora na istom natjecanju plesati u formaciji tog sastava (identičnog tima i identičnog dobnog razreda), te u identičnoj odori (uniformi) u kojoj pleše i u sastavu. Rezervne mažoretkinje ne smatraju se plesačicama u formaciji. Mažoretkinja čija formacija (sastav) ne sudjeluje na natjecanju ne može se na istom natjecati. Za Europsko prvenstvo HMS izdaje potvrdu da je mažoretkinja sudjelovala u formaciji Državnog prvenstva doćim se može natjecati u neformacijskom programu Europskog prvenstva čak i ako se njena formacija (sastav) nije kvalificirao na Europsko prvenstvo.
Mažoretkinja koja osvoji prvo mjesto ne smije se nazivati “prvakinjom”, a koja osvoji 2. mjesto ne smije se nazivati “viceprvakinjom” već se naziva osvajačicom “1 (2) mjesta” odnosno “zlatne (srebrne) medalje”. Kršenje ove odredbe sankcionirati će se suspenzijom od natjecanja u neformacijskim oblicima od najmanje 2 (dvije) godine, te najstrožim kaznama HMS-a.
VIII. OSNOVNI UVJETI NATJECANJA
Članak 46.
Svakom mažoret-sastavu mora se osigurati redovito treniranje tijekom natjecanja, a prema potrebama sastava. Svaki sastav mora imati barem jednu službenu probu za postavljanje pozicija u specifičan prostor za koroegrafirane programe.
Svakom sastavu mora se odobriti barem jedna službena proba na stazi za defile nakon što je staza definirana i pripremljena za defile.
Članak 47.
Svi plesni izražaji mogu se izvoditi na živu glazbu.
Sastavi mogu izvoditi program na play-back pri čemu ozvučenje mora biti kvalitetno na svim djelovima staze ili pozornice.
U slučaju plesanja na živu glazbu sastavi mogu dovesti svoje orkestre ili plesati na orkestar organizatora, ako ga ima. U potonjem slučaju ne smije se dozvoliti preferiranje sastava prema auditoriju zbog domaćeg orkestra kroz najavu orkestra ili kretnje sastava. Orkestar organizatora mora biti samo jedan, tj. organizator ne smije dovesti više različitih orkestara koji bi svirali za različite sastave.
IX. NAČIN OCJENJIVANJA
Članak 48.
Suci ocjenjuju sastav prema sljedećim ocjenama:
• za umjetnički dojam 0 do 30 bodova;
• za tehnički dojam 0 do 30 bodova;
• za tehniciranje sa štapom 0 do 30 bodova;
• za opći dojam 0 do 10 bodova.
Sastavu se dodaje, ovisno o veličini, sljedeći broj pozitivnih bodova za sinkronizaciju:
• formacija od 09 do 12 mažoretkinja = 4 boda;
• formacija od 13 do 16 mažoretkinja = 6 bodova;
• formacija od 17 do 20 mažoretkinja = 8 bodova;
• formacija od 21 do 25 mažoretkinja = 10 bodova.
Članak 49.
Za umjetnički dojam dodjeljuje se maksimalno 30 bodova, pri čemu se ocjenuje:
• umjetnička vrijednost, ljepota, težina i originalnost koreografije (neovisno o samoj izvedbi iste);
• ljepota i težina, raznolikost i maštovitost, te originalnost plesnih koraka (neovisno o samoj izvedbi istoga);
• ljepota i težina promjena formacija, te raznolikost i maštovitost formacija i formacijskih figura (neovisno o samoj izvedbi istih);
• uklopljivost tehniciranja sa štapom (koji se posebno ocjenjuje) u ukupnu koreografiju;
• prilagođavanje i paset koreografije odabranoj melodiji i tempu.
Ocjena umjetničkog dojma odgovara na pitanje: “Koliko se meni sviđa koreografija, plesni koraci i promjene formacija pri čemu zanemarujem samu izvedbu?”
Članak 50.
Za tehnički dojam dodjeljuje se maksimalno 30 bodova, pri čemu se ocjenjuje:
• ujednačenost stupovnog koraka;
• poravnatost redova i formacija, ujednačenost formacije i pravilna izmjena formacija te postavljanje formacijskih figura;
• tehnička izvedba plesnih koraka;
• držanje tijela i oblik figure plesačice (ne odnosi se na fizički izgled), te “komunikacija sa publikom”.
Ocjena tehničkog dojma odgovara na pitanje: “Kako je koreografija izvedena od pojedinačne mažoretkinje neovisno o tome sviđa li mi se koreografija ili ne, tj. neovisno o tome kakav umjetnički dojam imamo o koreografiji?”.
Članak 51.
Za teniciranje sa štapom dodjeljuje se maksimalno 30 bodova i to na slijedeći način:
• izvode se pretežno figure I stupnja - 0 bodova
• izvode se pretežno figure II stupnja - 0 do 6 bodova
• izvode se pretežno figure III stupnja - 0 do 12 bodova
• izvode se pretežno figure IV stupnja - 6 do 18 bodova
• izvode se pretežno figure V stupnja - 12 do 24 boda
• izvode se pretežno figure VI stupnja - 18 do 30 bodova
Pretežno izvođenje nekog stupnja pretpostavlja prosječno izvođenje tog stupnja, neovisno o tome je li formacija povremeno izvodila figure višeg ili nižeg stupnja.
Osim umještnosti izvođenja figura sa štapom konačna ocjena tehniciranja sa štapom sadržava i različitost figura, brzinu i sugurnost u tehniciranju sa štapom. U ovoj ocjeni zabranjeno je uzimati u obzir količinu padova štapova na zemlju, koji se posebno kažnjavaju.
I. stupanj tehniciranja sa štapom su svi oni pokreti sa štapom u kojem se štap ne koristi dinamično već statično, tj. to su one figure koje bi se umjesto sa štapom mogle izvoditi i sa nekim drugim rekvizitom ili čak i bez rekvizita (npr. držanje štapa u ruci, pomicanje statičnog štapa gore-dolje, na stranu, pomicanje ruke sa statičnim štapom isl.).
II. stupanj tehniciranja sa štapom su sve osnovne figure sa štapom a to su vodoravna vrtnja (“kuhanje”) ili okomita vrtnja (“osmica”), te sve varijacije ovih vrtnji sa jednom rukom (od tijela, ka tijelu, polovina osmice, u raznim smjerovima kao npr. gore-dolje i sl.).
III. stupanj tehniciranja sa štapom su jednostavne figure, a to su:
• figure podržavanja okomite vrtnje ispred tijela tzv. “sunce” i to u svim kombinacijama (iza leđa, iznad glave, sa poluokretom)
• figure okomite vrtnje uz obilježavanje kružnice oko tijela tzv. “zvjezdica” i to u svim kombinacijama (osnovna, ubrzana, iza leđa, ispod noge u različitim varijacijama)
• figure kračeg i izuzetno jednostavnog lebdenja (kada štap nema kontakta ni sa kojim dijelom ruke neko vrijeme) pri čemu odbacivanje i prihvačanje štapa mora biti izuzetno jednostavno.
IV. stupanj tehniciranja sa štapom su srednjeteške figure, a to su:
• figure koje se izvode između prstiju i to vodoravno i okomito
• figure koje se izvode u kombinaciji sa nekim drugim dijelom tijela kao što su vrtnje oko natkoljenice, potkoljenice i gležnja, struka, preko leđa, oko vrata i ručnih zglobova, tzv. rolovi
• figure težih lebdenja štapa u kojima štap lebdi izuzetno visoko uz lagano odbacivanje i prihvačanje štapa
• figure težih lebdenja štapa u kojima štap lebdi kratko uz vrlo teško odbacivanje i/ili prihvačanje štapa (ispod noge, iza leđa, lebdenje sa okretima, iz piruete, kroz prste i dr.)
• figure lakših dobacivanja štapova (izmjene štapova između mažoretkinja pri čemu štap mora neko vrijeme lebdjeti) a da štap leti kratko, te odbacivanje i prihvačanje štapa mora biti izuzetno jednostavno.
V. stupanj tehniciranja sa štapom su vrlo teške figure, a to su:
• figure koje se izvode na dlanu i na jagodicama prstiju (bez podržavanja vrtnje nekim drugim dijelom tijela)
• figure ekstremnih lebdenja štapova pri čemu štap lebdi izuzetno visoko uz vrlo teško odbacivanje i/ili prihvačanje štapa
• figure težih dobacivanja štapova pri čemu štap leti izuzetno dugo uz lagano odbacivanje i/ili prihvačanje štapa
• figure težih dobacivanja štapova pri čemu štap lebdi kratko uz vrlo teška odbacivanja i/ili prihvačanja štapa
• figure “flipa” (konstatno podržavanje lebdeće rotacije preko palca)
• figure prelamanja u lebdenju dva štapa (kada jedna mažoretkinja baci dva štapa koji u svom letu mjenjaju i međusobno križaju pravac), ili kada se prilikom lebdenja štapa drugi štap prebaci u drugu ruku najmanje figurom III. stupnja tehniciranja sa štapom
• figure sa tri štapa (lebdenje tri štapa).
• figure “lansea” (lebdenje štapa iz rotacije preko palca - tzv. lebdeća modifikacija “flipa”)
VI. stupanj tehniciranja sa štapom su ekstremno teške figure, a to su:
• figure ekstremno teških dobacivanja štapova pri čemu štap leti izuzetno visoko uz vrlo teška odbacivanja i/ili prihvačanja štapa (npr. lanse sa dva okreta)
• figure “flipa” pri čemu se drugom rukom istovremeno izvod najmanje figura II. stupanja tehniciranja sa štapom
• figure u kojima se štap konstantno rotira vratom, podlakticom i nadlakticom, a da pritom za vrijeme konstantne vrtnje nema nikakvih kontakata sa prstima, šakom ili nekim drugim dijelom tijela sa kojima je rotacija uobičajna.
Članak 52.
Za opći dojam moguće je dodjeliti od 0 do 10 bodova pri čemu se ocjenjuju ljepota odora, ljepota mažoretkinja, sa posebnim osvrtom na predvodnicu, razlika u godinama i visini mažoretkinja, odabrana glazba, pokreti predvodnice kojima određuje plesne figure, promjene formacija ili početak koreografije, ulazak i izlazak sa staze za paradni defile, izvođenje prije prve i nakon druge pauze (samo za koreografirnai program), kretanje, formacije i izgled pratećeg orkestra.
U koreografiranom programu zabranjeno je kretanje orkestra izvan mjesta označenog za isti.
Članak 53.
Za vrijeme cijelog ocjenjivanja odbijaju se slijedeći bodovi:
• za svaki pad štapa (kada štap dodirne zemlju) bez obzira na kategoriju tehniciranja, oduzima se za svaki pad štapa po 0,5 bodovaza neformacije i ako formacija ima od 9 do 12 mažoretkinja, 0,4 boda ako formacija ima 13 do 16 mažoretkinja, 0,3 boda ako formacija ima 17 do 20 mažoretkinja i 0,2 boda ako formacija ima 21 do 25 mažoretkinja;
• za svaku sekunda manje ili više od propisane dužine trajanja izvođenja (koreografije ili defilea) 0,3 boda po sekundi
• za nepozdravljanje sudaca prilikom ulaska i/ili izlaska formacije kod koreografiranog plesa 1,0 bod za svako nepozdravljanje.
X. ZBRAJANJE I RANGIRANJE
Članak 54.
Nakon izvođenja zbrajaju se bodovi svakog suca. Svi bodovi se uspoređuju na način da najveći broj bodova suca znači dodjelu 1. mjesta, drugi po visini 2. mjesta itd. Time se dobivaju mjesta, tj. indeksi za izračunavanje skating sustava.
Ukupan plasman izračunava se po skating sustavu koji objedinjava indekse koreografiranog programa i paradnog defilea svih sudaca (kao da se izračunavaju indeksi dvostrukog broja sudaca).
U Zagrebu, 22.siječnja 2005.
Predsjednik HMS-a
Branimir Radic Bilin
|
